Da li možda znadete koji kralj na svojoj glavi istovremeno nosi dvije krune?
Tijekom raznih istraživačkih poduhvata, znao sam se u više navrata na “par sekundi“ susresti sa jelenskom divljači. Tada, tih par sekundi izgledali su mi nedostižnim, ali ostale su u pamćenju!
S vremenom me je sama znatiželja ponovno dovela do jelenske divljači te sam uz puno truda, strpljenja i malo sreće došao do novog uradka u obliku ove izložbe fotografija. Dugogodišnja prikupljanja informacija o životu tog najvećeg autohtonog “međimurskog“ sisavca – jelena običnog (Cervus elaphus L.), sprovodio sam u Regionalnom parku Mura – Drava, na području Međimurske županije. Uz to ponajviše sam istraživao diljem lovišta LD Srnjak Donji Kraljevec – Goričan te u još sljedećih 14 lovišta. LD Fazan Dekanovec – Podturen, LD Fazan Donja Dubrava, LD Fazan Draškovec, LD Fazan Hodošan, LD Fazan Štrigova, LD Jarebica Kotoriba, LD Jastreb Domašinec, LD Patka Donji Vidovec, LD Prepelica Mala Subotica, LD Prepelica Prelog, LD Šljuka Gornji Mihaljevec, LD Trčka Sveti Martin na Muri, LD Zec Mursko Središće i LD Zec Vratišinec. Srdačno se zahvaljujem pojedinim članovima tih lovačkih društava na nesebičnoj suradnji.
Jedno je vidjeti jelensku divljač, ali to isto tog trenutka fotografirati u njezinom elementu, uz svu moju opremu, naprednu tehnologiju te nedaće koje su me pratile, doista je bilo pravo umijeće! Za realizaciju takve izložbe fotografija osim fotografske opreme, vrlo su bitna vaša iskustva, vještine i znanja koja nemaju baš previše veze sa fotografijom. Sve vam je to potrebno kako bi se na trenutak približili životnom prostoru tih životinja. Jedan od vrlo bitnih faktora u svemu tome je, da sama priroda sa svojim stanjima, pojavama ili ciklusima, prvi je saveznik jelenske divljači.
Od svih tih mojih dosadašnjih “druženja“ sa jelenskom divljači, sam vrh bili su mi takozvani noćni koncerti. Godinama odlazim na takve noćne koncerte na tri ili više “tenora“, odnosno za vrijeme jelenske rike. Provesti noć u šatoru ili na stolici na nasipu rijeke Mure u blizini rikališta, nešto je neopisivo! Danas se najveća populacija jelenske divljači nalazi na samom istočnom dijelu Međimurske županije. Dok se manja krda nalaze uzduž rijeke Drave i Mure, a podosta ih ima i u samom Murščaku.
Prvotno mi je bila ideja da ovu izložbu nazovem “300 metara“, kasnije sam ipak promjenio naziv izložbe u “Kralj međimurskih šuma“, ali svejedno sam jednu fotografiju nazvao po tom prvotnom nazivu! Zašto 300 metara? To je ta udaljenost na kojoj nas jelenska divljač osjeti njuhom, sluhom ili vidom. Ta distanca dovoljna je da se jelen ili košuta sa teletom neprimjetno udalji ili sakrije. Trenutno u Međimurju čovjek je taj koji je jedini nazovimo to “predator“ jelenske divljači!
Uz to, taj isti čovjek sa svojim građevinama postao je veliki uzurpator prostora u prirodnim staništima te je time na taj način prekinuo brojne prirodne koridore za slobodnu migraciju jelenske te ostale vrste divljači. To je došlo osobito do izražaja izgradnjom hidroelektrana na Dravi i stvaranjem velikih akumulacijskih jezera te izgradnjom autocesta, A4 u Međimurju i u susjednoj Mađarskoj M70. Sve do danas na ondašnjim migracijskim koridorima nije sagrađen ni jedan zeleni most, a da uopće ne spominjem kilometarske visoke ograde s opasanim kolutovima od žilet žice! Ne znam zašto imam takav osjećaj, ali za mog života mogao bi se ponovno nastaniti u naše šume sivi vuk (Canis lupus L.), kao jedan od prirodnih predatora jelenske divljači.
Moja istraživanja flore i faune započela su 1984. godine, sa otkrićem tada prve kolonije ptice selice – pčelarice (Merops apiaster L.), na prostorima ondašnje Općine Čakovec.
Ova izložba fotografija sastoji se od 30 fotografija u boji, formata 75×50 cm (hrvatska premijera).
Stručni osvrt izložbe fotografija napisao je prof. dr. sc. Marijan Grubešić, iz Zavoda za zaštitu šuma i lovnog gospodarenja, pri Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.
Izložba fotografija “Kralj međimurskih šuma“, osim umjetničkog sadrži i edukativni karakter te je takvu možete razgledati u zgradi Scheier, Matice hrvatske 2,
40 000 Čakovec. Svečano otvaranje održat će se 16. veljače 2024. godine, u 18:00.
Izložba će biti otvorena od 16. veljače do 16. ožujka 2024. godine.
Radno vrijeme galerijskog prostora zgrade Scheier.
Ponedjeljak – petak od 9:00 do 12:00 i 16:00 do 19:00 te subotom od 9:00 do 12:00.
Ulaz je slobodan!
U realizaciji ovog projekta pripomogli su mi: Grad Čakovec, Marodi d.o.o., Međimurska županija, Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu, Općina Sveta Marija, Općina Sveti Martin na Muri, Turistička zajednica Međimurske županije, supruga Ružica te kćer Ines. Svima im se srdačno zahvaljujem!
Tekst, foto: Josip Horvat Majzek
